Izlaganje je suncu i zdravo i štetno

Dobru pomoć prije sunčanja možemo dobiti iz prehrambenih namirnica, i to onih koje sadrže betakaroten, vitamine A, C i E kao i selen, koji neutraliziraju promjene i oštećenja na koži. Potamnjela je koža u prošlosti bila znak socijalnih razlika (blijeda je put bila privilegij aristokracije, a tamnija označavala niže slojeve), a 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća pretvorila se u pravi moderni kult. No unatrag nekoliko desetljeća više je razlog za zabrinutost nego za zadovoljstvo. Strah se pojavio zbog ozonske rupe, a opasnost se nadvila nad svijetlim fototipom: u porastu su melanomi (132.000 novih slučajeva na godinu u svijetu), preuranjeno starenje kože i alergije na sunce. S druge nam strane melanin, koji se proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka, itekako služi: nakon što ga melanociti proizvedu, premješta se u površinske slojeve gdje stvara sloj koji DNK štiti od štetna sunčeva zračenja, a koži ujedno daje lijep, preplanuo izgled. Osim toga u epidermi se pod utjecajem UVB zraka sintetizira vitamin D koji je važan za apsorpciju kalcija. Zbog svega smo se toga odjednom našli u slijepoj ulici jer se čini da je izlaganje suncu i zdravo i štetno. Kako bismo iz te ulice izašli na sunce neoštećene kože, dovoljno je slijediti nekoliko osnovnih preporuka.

Hrana koja štiti

Prije odlaska na more ili u planine i duljeg izlaganja sumcu kožu bi trebalo pripremiti. Neki stručnjaci preporučuju prethodnu pripremu odlaskom u solarij, no treba biti pažljiv jer ni s tim nije dobro pretjerivati (ne preporučuje se u odlaziti u solarij više od 50 puta). Dobru pomoć prije sunčanja koža može dobiti iz prehrambenih namirnica, i to onih koje sadrže betakaroten. To su dinja, marelica, rajčica, lubenica i špinat. Poželjno je u tijelo unijeti vitamine A, C i E i selen, koji se smatraju snažnim neutralizatorima kada je riječ o promjenama i oštećenjima kože. Rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Clinical Nutrition pokazali su da dnevna doza od 25 mg betakarotena i 335 mg vitamina E mogu djelotvorno zaštititi kožu od ultraljubičastog zračenja. No terapiju vitaminom E i betakarotenom treba početi barem šest tjedana prije intenzivnijeg sunčanja. No čak ni nakon takve pripreme na jakome suncu nećemo biti posve sigurni, stoga je jedna preporuka stručnjaka da se ne treba sunčati između 10 i 16 sati. Pritom je dobro znati da pod ultraljubičastim zrakama bez zaštitnog faktora možemo ostati najviše 20 minuta.

Kada pomažu kreme

Kako biste pravilno procijenili je li zaštitna krema koju ste nanijeli na tijelo doista djelotvorna, treba samo izračunati: zaštitni faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo pet sati (20 min x 15 SPF = 300 minuta ili pet sati). No to ne znači da povećanje zaštitnog faktora omogućuje proporcionalno povećanje vremena sigurnog sunčanja posebno ako ste u zemlji u kojoj je opasnost od zračenja velika. Tada je važno doznati podatak o UV indeksu koji označava dnevnu dozu očekivanog rizika od prekomjernog izlaganja suncu i predviđa jačinu UV zračenja za određeno područje. Osim pripreme i nanošenja krema sa zaštitnim faktorima te obnavljanja aplikacije nakon izlaska iz vode ili nakon tuširanja važno je nositi i sunčane naočale koje imaju zaštitu od UVA i UVB zračenja. Pozornost treba posvetiti zaštiti nježne dječje kože, najbolje laganom i prozračnom svijetlom odjećom te nanošenjem zaštitnih sredstava i dok ste u sjeni. Fotosenzibilnost mogu prouzročiti i neki lijekovi. Uzimate li antibiotike, antipsihotike, citostatike, diuretike, antidepresive, antihistamine i antihipertenzive, budite oprezni dok se sunčate. I. G.

Pjege nisu opasne, ali se ipak zaštitite od sunčevih zraka

Prijeti li mi opasnost od novih pjega nakon godišnjeg odmora? Ako se pak pojave, moram li otići k liječniku? Kakve su pjege opasne, a kakve nisu? K. L.

Pjege (grčki: ephelides) su žućkasto smeđe, većinom brojne sitne mrlje na koži veličine 1-5 mm, jednako pigmentirane, najčešće na dijelovima tijela izloženim sunčevoj svjetlosti - nos, obrazi, ramena i gornji dio leđa. U ljetnim su mjesecima tamnije i uočljivije, a tijekom zime blijede. Nalazimo ih uglavnom u plavokosih, crvenokosih te osoba svijetle puti. Mogu se pojaviti već u drugoj godini života, a broj im raste do mlađe odrasle dobi. Starenjem se pak mogu smanjivati. Smatra se da se javljaju zbog genetske predodređenost, a dobivaju ih osobe čije zdrave stanice kože koje inače proizvode pigment (tzv. melanociti) stvaraju povećanu količinu pigmenta tamne boje (melanina) pri izloženosti ultraljubičastom (UV-A i UV-B) spektru sunčeva zračenja. Pritom ukupan broj melanocita nije povećan, što te promjene razlikuje od madeža. Valja ih razlikovati i od pjega nastalih od opeklina pri sunčanju, koje su uglavnom veće do nekoliko centimetara, nepravilnih rubova i tamnije, češće na leđima i ramenima. Budući da naslijeđe igra važnu ulogu, često se iste promjene nalaze i kod roditelja ili potomaka osoba s pjegama. Važno je naglasiti da je riječ o neopasnim kožnim promjenama koje su samo kozmetički problem. Iznimno rijetko mogu se javiti kao popratna pojava nekih sistemskih bolesti (xeroderma pigmentosum, neurofibromatosis). Pjege ne uzrokuju nikakve komplikacije, no treba naglasiti da osobe s pjegama mogu biti podložnije melanomima i karcinomima kože, i to zbog tipa kože koji imaju - s manjom koncentracijom poželjnog fotozaštitnog pigmenta. Iz pjega nikada ne nastaju melanom ni karcinom kože. Ako su kozmetički problem, mogu se ukloniti specijalnim kremama, pilinzima i laserskom terapijom, no ta riješenja obično nisu trajna jer je riječ o genetskoj predispoziciji pa će se za ponovnog sunčanja opet pojaviti. Najvažnije su pak preventivne mjere izbjegavanja i zaštite od sunčeva zračenja, i to već od djetinjstva. Savjetuju se primjena krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 30, nošenje šešira sa širokim obodom te lagane odjeće za prekrivanje tijela, izbjegavanje boravka na suncu u vrijeme najintenzivnijeg zračenja (između 10 i 16 sati) te boravak u hladu. Branko OSTRIČKI, dr. med. specijalist internist Poliklinika Sunca Varaždin